Biće posla u kompaniji IKEA u septembru, u decembru, a i u 2017. godini

Biće posla u IKEA u septembru, u decembru, a i u 2017. godini
Kompanija IKEA Srbija, koja je kamen temeljac za prvu robnu kuću u Beogradu kod Bubanj potoka položila u aprilu ove godine, do sada je već raspisala dva konkursa za zapošljavanje. Jelena Roskić, menadžer za ljudske resurse u toj kompaniji kaže za “Halo oglase” da ih do kraja 2016. godine i početkom naredne godine očekuju još tri talasa zapošljavanja kako bi se objedinio planirani proces i zaposlilo ukupno oko 300 novih kolega.
Roskićeva objašnjava da je kompanija na početku tražila kolege za pozicije višeg i srednjeg menadžmenta u sektorima ljudskih resursa, odnosa sa kupcima, unutrašnjeg dizajna, grafičke komunikacije, logistike, prodaje i sektora hrane (IKEA Food). Sledeći talas zapošljavanja, prema njenim rečima, trebalo bi da počne tokom septembra, a nakon toga u decembru, dok su poslednji planirani za januar i mart 2017. godine, kada će biti zaposleno oko 200 ljudi za buduću robnu kuću.
HO: Za kakav kadar su vaši konkursi šansa?
JR: Naša ideja razvoja ljudskih resursa počiva na nastojanju da realnim i praktičnim ljudima pružimo mogućnost da se razvijaju na ličnom i profesionalnom planu, kako bismo se zajedno posvetili stvaranju bolje svakodnevice za sebe i svoje kupce. Proces selekcije kandidata u kompaniji IKEA je jedinstven. Iako cenimo obrazovanje i iskustvo, prvenstveno tražimo ljude koji dele naše standarde i vrednosti.
HO: Koja zanimanja će imati najviše šanse na predstojećim konkursima?
JR: Do kraja procesa zapošljavanja IKEA će imati oko 300 novih kolega. Najveći talas zapošljavanja biće krajem ove i početkom naredne godine, kada ćemo objaviti konkurs za preko 200 pozicija. Svakako će biti najviše potrebna zanimanja tipična za sektor maloprodaje - prodaja, odnosi sa kupcima, logistika, u našem slučaju i dizajn enterijera.
HO: Kojom metodologijom se služite prilikom selekcije?
JR: Proces biranja novih kolega koji će se raditi u IKEA robnoj kući započinje raspisivanjem konkursa. Selekcija se nastavlja telefonskim intervjuima koje sprovodi naša agencija partner. Sledi dodatna selekcija putem razgovora uživo. Završni krug, u koji ulazi po nekoliko kandidata za svaku poziciju, uključuje tzv. „Assessment Centre“, odnosno specijalizovano testiranje.
HO: Kakav kandidat je idealan za Ikeu?
JR: Mi smo vrednosno orijentisana kompanija, i veoma nam je važno da kolege sa nama dele iste vrednosti na kojima temeljimo poslovanje. Neke od njih su pre svega zajedništvo– jer svi zaposleni doprinose napretku; skromnost i snaga volje, gde skromnost ne znači držati se po strani jer ponekad treba da budemo odlučni kako bismo bili plemeniti; vođenje ličnim primerom, jer IKEA zaposleni svojim ponašanjem treba da daju dobar primer kolegama i kupcima; briga o troškovima, jer dobre rezultate možemo ostvariti i uz pažljivo planiranje resursa; i težnja ka stalnom usavršavanju– i to kroz postavljanje pitanja i znatiželju.
HO: Kad jednom dobije posao u kompaniji, šta radnik može da očekuje od vas?
JR: Zaposleni su najveća snaga i ključ dugotrajnog uspeha naše kompanije. Mi verujemo da kompanija raste onoliko koliko rastu i razvijaju se naše kolege. U tom smislu, zaposleni imaju na raspolaganju veliki broj treninga i obuka koji su jedan od načina da prošire znanje, unaprede veštine i ostvare svoje potencijale. I zaposleni sa svojim menadžerima planiraju svoj razvoj u skladu sa njihovim sklonostima, željama i rezultatima. Imaju prilike da napreduju u kompaniji kako vertikalno tako i horizontalno, tj. imaju priliku i da se oprobaju u drugim sektorima ili čak u drugim zemljama.
HO: Da li vam odlaze kadrovi?
JR: Navedeni pristup ljudima rezultira time da u malom broju odlaze iz kompanije – prosečni staž naših zaposlenih na globalnom nivou je 7 godina, a veliki broj njih je u kompaniji celi svoj profesionalni vek. IKEA je, zbog takvog odnosa prema zaposlenima, osvojila i brojna priznanja. Tako smo na primer, prema „Great Place to Work“ prošle godine izabrani u top 20 najboljih poslodavaca u sektoru maloprodaje, a Fortune magazine je Ikeu 2016. uvrstio na listu 100 najboljih kompanija na svetu za rad.
HO: Koliko kandidata se prijavilo na dosadašnjim konkursima, a koliko njih je dobilo posao?
JR: Za 16 pozicija objavljenih u prvoj polovini ove godine prijavilo se 4.200 kandidata, što je zaista ogromno interesovanje koje nas je veoma obradovalo. Najviše zainteresovanih je bilo za poziciju menadžera za odnose sa kupcima, za koju je stiglo čak 719 prijava, dok je kandidate zanimao i sektor ljudskih resursa i dizajn enterijera. Ako uzmemo u obzir i konkurs koji objavljujemo ovih dana, u septembru, IKEA je od početka godine otvorila mogućnost za zapošljavanje oko 50 osoba.
Moj put u kompaniji IKEA Srbija
HO: Kako ste vi došli na tu poziciju u Ikei i zašto ste izabrali baš tu kompaniju?
JR: Imala sam sreće da se timu priključim ubrzo nakon što je u Beogradu 2008. osnovana kancelarija kompanije IKEA za jugoistočnu Evropu. Isprva sam radila kao asistent regionalnom direktoru za ljudske resurse i bila uključena u sve HR procese u kompaniji, da bih se kasnije specijalizovala za oblast koja se bavi primanjima i beneficijama za zaposlene kao i za procese koji podržavaju kreiranje što boljeg radnog okruženja. Od skora sam preuzela funkciju menadžera za ljudske resurse za robnu kuću u Beogradu.
HO: Šta vas inspiriše, a šta vam je profesionalni izazov?
JR: Kao neko ko se bavi ovom oblašću, nalazim inspiraciju u svakodnevnim nastojanjima kompanije da zaposlenima obezbedi stimulativno, prijatno, inkluzivno i, naravno, bezbedno okruženje za rad. Uključena sam u realizaciju brojnih strategija u tom smislu kako u Srbiji, tako i u drugim zemljama koje su deo naše kancelarije za jugoistočnu Evropu i zaista mogu reći da u našem delu sveta možemo biti dobar primer odgovornog odnosa prema ljudima. Što se izazova tiče, rekla bih da veličina kompanije, a trenutno nas ima 172.000 zaposlenih u 47 zemalja sveta, nekad utiče na fleksibilnost i brzinu donošenja odluka.