Crveni alarm – šta je mobing i kome se žaliti
Ako je i vama prekipelo i dosta ste trpeli nedolično ponašanje na poslu, red je da kažete – dosta. Naravno, ovo važi za slučajeve da ste vi u pravu, a ne vaš poslodavac i da prolazite kroz neku vrstu mobinga na poslu. Kako prepoznati da li ste mobingovani i kome možete da se, u tom slučaju, požalite, predstavićemo vam u nastavku teksta.
Ako smatrate da vas šefovi zlostavljaju ili seksualno uznemiravaju, jer je to najčešći vid mobinga od nadređenih ka podređenima, reagujte. Najpre, zapisujte uvrede i situacije u kojima se mobing ispoljio. Čitav slučaj možete da prijavite Inspektoratu za rad, Povereniku za zaštitu ravnopravnosti, Zaštitniku građana, a u krajnjem slučaju, možda će biti potrebno da angažujete advokata.
Svakako, morate znati šta je mobing da biste mogli i da dokažete da ste mu izloženi. Resorno Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja donelo je pravilnik koji definiše ovu nemilu pojavu.
Ukratko – šta je mobing?
1) neodgovarajuće komuniciranje:
- sprečavanje zaposlenog da iznese mišljenje i neopravdano prekidanje radnika u govoru,
- vika, pretnje, vređanje,
- uznemiravanje putem telefonskih poziva i dr., ako nije u vezi sa poslom koji zaposleni obavlja,
- druga istovrsna ponašanja;
2) narušavanje dobrih međuljudskih odnosa:
- ignorisanje zaposlenog, odnosno izolacija od drugih zaposlenih tako što se izbegava komunikacija sa njim,
- izolacija zaposlenog iz radne okoline,
- oduzimanje zaposlenom sredstva za obavljanje posla;
- nepozivanje na zajedničke sastanke,
- zabrana komuniciranja sa zaposlenim,
- druga istovrsna ponašanja;
3) narušavanje ličnog ugleda:
- verbalno napadanje, ismejavanje, ogovaranje, izmišljanje priča, širenje neistina o zaposlenom uopšte i njegovim privatnim životom,
- negativno komentarisanje ličnih karakteristika zaposlenog,
- imitiranje glasa, gestova i načina kretanja zaposlenog,
- ponižavanje zaposlenog pogrdnim i degradirajućim rečima,
- druga istovrsna ponašanja;
4) narušavanje profesionalnog integriteta:
- stalne kritike i omalovažavanja rezultata rada zaposlenog,
- nedavanje radnih zadataka zaposlenom koje nije opravdano potrebama rada,
- onemogućavanje zaposlenog da izvršava zadatke,
- davanje ponižavajućih radnih zadataka kojih su ispod nivoa znanja i kvalifikacija,
- davanje teških zadataka ili onih koji su iznad nivoa znanja i kvalifikacija;
- određivanje neprimerenih rokova za izvršenje zadataka,
- česta promena zadataka ili neopravdana prekidanja u radu,
- neopravdano prekomerno nadziranje rada,
- namerno i neopravdano uskraćivanje informacija u vezi s poslom,
- manipulisanje sa sadržinom i poslovnim ciljevima zaposlenog,
- zloupotrebom ovlašćenja davanje radnih zadataka koji nisu u vezi sa poslovima za koje je zaposleni angažovan,
- neopravdana, neosnovana ili prekomerna upotreba kamera i drugih tehničkih sredstava kojima se omogućava kontrola zaposlenih,
- neopravdano i namerno isključivanje zaposlenog iz obrazovanja, stručnog osposobljavanja i usavršavanja,
- druga istovrsna ponašanja;
5) narušavanje zdravlja:
- stalne pretnje (npr. otkazom) kojima se zaposleni drži u strahu,
- pretnja da će se primeniti fizička sila,
- fizičko uznemiravanje koje nema elemente krivičnog dela,
- namerno izazivanje konflikata i stresa,
- druga istovrsna ponašanja;
6) seksualno uznemiravanje:
- neprimereni komentari i postupci seksualne prirode,
- pokušaj ili izvršenje nepristojnog i neželjenog fizičkog kontakta,
- navođenje na ponašanja seksualne prirode uz obećavanje nagrade, pretnju ili ucenu,
- druga istovrsna ponašanja.
Šta nije mobing, odnosno zlostavljanje na radu?
1) rešenje, ponuda aneksa ugovora o radu, upozorenje i dr, kojim je rešavano o pravima, obavezama i odgovornostima iz radnog odnosa, protiv koga zaposleni ima pravo na zaštitu u postupku koji propisuje poseban zakon;
2) uskraćivanje prava utvrđenih zakonom, opštim aktom i ugovorom o radu, čija se zaštita ostvaruje u postupku kod poslodavca i pred nadležnim sudom - neisplaćivanje zarade i drugih primanja, određivanje prekovremenog rada suprotno zakonu, uskraćivanje prava na dnevni, nedeljni ili godišnji odmor i dr;
3) radna disciplina u funkciji bolje organizacije posla;
4) aktivnosti za ostvarivanje bezbednosti i zdravlja na radu;
5) svako nejednako postupanje prema zaposlenom po bilo kom osnovu diskriminacije, u vezi s kojim se zaštita obezbeđuje u skladu s posebnim zakonom;
6) povremene razlike u mišljenjima, problemi i konflikti u vezi s obavljanjem radnih zadataka, osim ako isti nemaju cilj da namerno uvrede zaposlenog i dr.