Lep je život, ali teško do papira

Francuska je pre svega simbol romantike, dobrog ukusa, visoke mode i dobre hrane, ali to ne znači da mnogo naših građana ne pokušava u toj zemlji da sredi svoj život. Prema procenama u toj zemlji živi oko 250.000 Srba. A kako njihov život izgleda, za “Halo oglase Posao” objašnjava Ivana Maričić.
Ivana Maričić je u Pariz došla pre osam godina, prateći tada već supruga Dalibora. Dalibor i njegovi roditelji već su imali sređen život u ovoj evropskoj metropoli. Sada, kako kaže supruga Ivana, pristojno žive.
“Došla sam pre skoro osam godina. Udala sam se za sadašnjeg supruga koji živi i radi u Francuskoj. To što je Dalibor državljanin mnogo nam je olakšalo, odnosno, nismo imali problema oko pribavljanja papira za mene. Dobila sam ličnu kartu koja je dovoljna za život i legalan rad u ovoj zemlji”, počinje ona svoju priču.
Teško do papira
Naša sagovornica primećuje da je mnogo teško srediti sve papire, pa se zato mnogi naši sunarodnici odlučuju da rade na crno.
“Mogu vam reći da jeste teško. Mnogi rade na crno, jer ne nalaze mogućnost da se legalno zaposle. Ovde je težak proces za prelazak u legalnu zonu. Retko ko uspe da dobije papire, jer se mnogo zahteva kada je reč o dokumentaciji”, kazala je Ivana.
Jedan od uslova za to je, navodi, da osoba živi i radi u Francuskoj najmanje pet godina, a da za to vreme nije izlazila iz zemlje.
“Naravno, za sve to je potrebna dokumentacija da se dokaže da je tako. I na kraju, pored svega, često se dobijaju negativni odgovori”, objašnjava Ivana Maričić.
Kako objašnjava, u njihovoj porodici, deca su dobila državljanstvo zbog oca, što su pozitivne strane sistema.
“Naše dve ćerkice su automatski dobile državljanstvo zbog tate. To je dobro ispalo. Inače imamo privatnu firmu, servis za zamenu prozora i šofer šajbni na automoblima, a moj muž je i agent osiguranja. Imamo lep život”, navodi ona.
Plata najmanje 1.300 evra
Pored činjenice da se u Francuskoj mnogo radi ilegalno, zanimljivo je da je angažman na crno može da bude plaćen više od legalnog minimalca. Primera radi, kako kaže Ivana, u proseku je posao na crno plaćen oko 1.500 evra mesečno, dok je za posao s papirima, minimalno plaćen oko 1.300 evra.
Prema njenim rečima, 1.300 evra je minimalac, što znači da je za pristojan život u toj zemlji potrebno da se ima bar dve plate u kući.
“Sa jednom platom nije moguće živeti pristojno u Francuskoj. Prvi problem su visoke stanarine, koje su u proseku oko 600 evra mesečno, a možda i više. Dakle, potrebno je najmanje 1.500 evra mesečno, a poželjno i malo više, samo da se namire osnovne potrepštine i da se živi normalno”, rekla je ona.
Posete Srbiji – bar jednom godišnje
Naša sagovornica Ivana Maričić zadovoljna je životom u Francuskoj. Njihovoj četvoročlanoj porodici ničega ne manjka, a rodnu zemlju redovno posećuju. To opet ne znači da bi se i vratili da u Srbiji žive.
“Dolazimo svake godine u Srbiju, ali iskrena da budem, ne znam da li bismo se vratili da živimo tu”, kaže ona.
Srbi jure na građevinu, a deficitarne su i spremačice, kuvarice
Srbi u Francuskoj, kako kaže Ivana Maričić, najčešće se bave građevinskim poslovima, imaju svoje firme ili rade za druge. Međutim, istraživanja koja se tamo sprovode i oglasi u kojima traže kadrove, jasno govore da su izuzetno traženi i kadrovi poput kuvarica, spremačica, IT stručnjaka.
Najdeficitarnije zanimanje, prema anketama i oglasima, su spremačice u firmi, zatim kućne pomoćnice, a na trećem mestu su perači sudova i pomoćni kuvari u restoranima.
Najdeficitarnija radna mesta su, kako stvari stoje, ona bez kvalifikacija. Ova radna mesta su slabo plaćena zbog čega je zainteresovanast za njih mala.
Biro rada u Francuskoj povremeno objavljuje najtraženija zanimanja, a prema jednom od istraživanja u Francuskoj se traži više od 57.000 spremačica u preduzećima, zatim skoro 40.000 kućnih pomoćnica i isto toliko perača sudova i pomoćnika kuvara u restoranima.
Nije da nisu traženi i stručnjaci, ali za te pozicije je veća konkurencija. Na primer, tražena zanimanja su inženjeri i informatičari, a slobodnih radnih mesta kad je reč o tim profesijama u Francuskoj ima više od 25.000.
U izveštaju je navedeno da je plan za prošlu godinu bio da se u toj zemlji zaposli oko 1,7 miliona ljudi, dok je oko pet miliona ljudi u toj zemlji registrovano kao nezaposleni.
Mnogi naši zemljaci koji tamo rade ističu i da je znanje jezika veliki plus. Ako ne znate francuski, sve je tri puta teže.
Međutim, mnogi kažu, oko prvog posla mogu da pomognu oni koju su se tamo već snašli. Može da se desi da bukvalno sve zavisi od naših ljudi tamo, koji, iz nekog razloga, nekad nisu spremni da pomognu, a nekad su spremni da učine sve što mogu da “novi” državljanin sebi sredi život što pre.