Loša komunikacija glavni uzrok sukoba na poslu

Konfliktne situacije su sastavni deo svakog aspekta života, pa ni radno mesto nije imuno na ovu pojavu. Sukobi između kolega, nadređenih i podređenih, dobavljača, regulatornih agencija pa i korisnika usluga ili potrošača su neizbežni u radnom okruženju. Oni mogu biti korisni za uvođenje neophodnih promena na radnom mestu ali ako ostanu nerešeni mogu dovesti do pada produktivnosti, osećaja disfunkcije, nezadovoljstva i depresije. Evo kratkog pregleda ove nemile situacije.
Konflikt proizilazi iz sudara različitih percepcija, ciljeva ili vrednosti. Ostavke, emocionalna povučenost, pogoršanje međuljudskih odnosa, agresija pa čak i nasilje su neke od posledica prouzrokovanih nerešenim sukobima.
Međuzavisnost i povećana interakcija na poslu su sve što je potrebno za rađanje sukoba, dok je otvorena komunikacija i razumevanje tuđih gledišta, potreba i prioriteta glavno oružije u borbi protiv ove pojave.
Važna je sposobnost prepoznavanja i razumevanja kako bi se oni rešili i održala pozitivna radna atmosfera.
Uzrok svađa – loša komunikacija
Loša komunikacija je jedan od glavnih uzroka sukoba na radnom mestu, što može dovesti do razlika u stilu ili potpunom prestanku komuniciranja. Na primer, ako nadređeni zadatak jednog radnika dodeli njegovom kolegi, ali ne uspe da prenese svoju zamisao prvom radniku, to može dovesti do toga da se radnik oseti omalovaženo. To će se kasnije transformisati u animozitet između dvojice kolega ali i nadređenog.
Takođe, loša komunikacija može navesti zaposlene na pogrešne zaključke pa čak i da počnu da veruju u tračeve.
Radno mesto spaja različite ljude, drugačije ličnosti koje dolaze iz različitih okruženja i sa različitim iskustvima. Postoje i razlike u polu, političkim i verskim uverenjima, kulturi i etničkoj pripadnosti. Problem se javlja kada zaposleni ne razumeju ili ne prihvataju međusobne razlike ličnosti. Kada, recimo, imate radnika koji nema dlake na jeziku i otvoreno priča o svemu čak i kada nije ni vreme ni mesto za tako nešto, on može uvrediti kolegu koji je drugačija vrsta ličnosti i navesti ga da pomisli kako je nepristojan. Rešenje za ovaj problem je otvorena i iskrena komunikacija kao i razumevanje i poštovanje tuđih običaja, kulture i vrednosti.
Neke firme vole takmičarski duh
Neke firme podržavaju kompetativno radno okruženje. Zdrava konkurencija je sjajan motivator ali može dovesti i do ponašanja koje će se loše odraziti na produktivnost. Kada je plata direktno povezana sa učinkom zaposlenih radno mesto postaje poprište borbe i može dovesti do međusobne sabotaže ili vređanja, što stvara nezdravu radnu atmosferu koja promoviše individualizam umesto timskog rada.
Najbolja odbrana u ovakvom radnom okruženju je uspešno upravljanje sopstvenim emocijama. Fokusirajte se na takmičenje sa samim sobom umesto sa drugima i gledajte sve to sa pozitivne strane, jer je uspeh jedne osobe dobar za tim u celini.
Nepoštovanje pravila i normi je još jedan od okidača konflikta, bilo da vam smeta tuđe zanemarivanje pravila ili da se vi bunite protiv više instance. Pravila i norme su obično tu sa razlogom tako da bi prevashodno trebalo da znate zašto je određeno pravilo uvedeno i kakve su posledice bez obzira koja ste od dve strane. Najvažnije je da se fokusirate na predmet debate, a ne na osobu.
Šef vs. radnik
Konflikti između zaposlenih i nadređenih su relativno česta pojava na radnom mestu. Ako je nadređeni izuzetno autoritativan zaposleni može smatrati da se nad njim vrši mobing. S druge strane, ako je nadređeni previše opušten zaposleni se može osetiti kao da nije dovoljno usmeren. Potrebno je razviti stepen razumevanja između dve strane kako bi obe mogle da sagledaju određenu situaciju iz perspektive suprotne strane. Ako je nemoguće doći do obostranog razumevanja najbolje bi bilo da se, ako je moguće, zaposleni prebaci kod drugog nadređenog.
Kad izostane povišica...
Radnik može biti nezadovoljan pa čak i ljut jer nije dobio očekivanu povišicu ili unapređenje, pa nezadovoljstvo može da iskaže širenjem tračeva ili negativnim odnosom prema poslu. Čak može doći i do otvorenog sukoba. Kako bi izbegli ovaj scenario najbolje je da nadređeni zajedno sa radnikom napravi plan kako bi unapredili učinak gde bi radnik po izvršenju plana imao zagarantovan podsticaj u vidu unapređenja ili povišice.
Prodavci, primera radi, često se nalaze u konfliktnim situacijama sa mušterijama. Uobičajni sukob kod tih ljudi javlja se kada mušterija smatra da je lično prevarena. Na primer, kada je kupio polovan automobil bez garancije, a on se pokvari, kupac zahteva povraćaj novca. Najbolje rešenje za ovu situaciju je da uključite nadređenog koji ima ovlašćenja da ponudi povraćaj novca ili popuste.