Tržište rada se oporavlja, mada je sektorski jaz dubok

Aktuelna Anketa o radnoj sanzi Republičkog zavoda za statistiku (RZS) pokazuje da tržište rada u Srbiji beleži pozitivan trend rasta zaposlenosti i smanjenja nezaposlenosti. U poslednjem, četvrtom kvartalu 2024. godine, broj zaposlenih lica iznosio je 2.894.900, dok je broj nezaposlenih bio 273.100. U odnosu na prethodne periode, ostvaren je pomak, ali ruže ne cvetaju u svim branšama/sektorima.
U poređenju sa četvrtim kvartalom 2023, broj zaposlenih povećan je za 50.700, dok je broj nezaposlenih smanjen za 11.600. Stopa zaposlenosti porasla je za 1,1 procentni poen i iznosila je 51,4 odsto, a stopa nezaposlenosti je smanjena za 0,5 procentnih poena na 8,6 odsto.
Međutim, iako su ukupni pokazatelji ohrabrujući, zanimljivo je da je u odnosu na treći kvartal 2024. godine – u poslednjem tromesečju došlo do blagog smanjenja broja zaposlenih (pad od 28.600), uz porast broja nezaposlenih za 16.000 i stanovništva van radne snage za 6.300 lica. Te promene mogu ukazivati na sezonske fluktuacije ili promene u potražnji za radnom snagom u određenim sektorima, što je znak da tržište rada još uvek nije (skroz) ozdravilo.
Presek stanja po sektorima
Dok IT sektor nastavlja da cveta, kao jedan od najdominantnijih u svetu i Srbiji, i sa domaćim platama koje sustižu zapadne (prosečna neto zarada u oktobru 2024. iznosila je 282.200 dinara), neke druge branše biju bitke zbog manjka radne snage. Primer za to je transport. U transportnom sektoru Srbije ima od 100.000 do 120.000 profesionalnih vozača, a nedostaje ih još 30.000, zaključak je analize „Srbijatransporta“.
Istovremeno, sektor sa opadajućim brojem zaposlenih u Srbiji je poljoprivreda, koja krizira već duže i zapošljava manji broj radnika u poređenju sa drugim granama. Slika iz regiona nije mnogo optimističnija, posebno u Crnoj Gori, gde dobar deo radnika ide putem Evrope.
Ovaj ishod može biti rezultat urbanizacije, industrijalizacije i promena u načinu proizvodnje, ali i posledica dugotrajne pandemije kovida 19, suša i geopolitičkih tenzija. Svi ovi faktori doveli su do rasta maloprodajnih cena i ukupnih troškova, ali i do niskih otkupnih cena koje poljoprivrednicima mrse budžetsku konstrukciju. Osim toga, ulaganje u mehanizaciju je sve skuplje, a i demografska slika nam govori da srpski poljoprivrednik u proseku ima 60 godina. Mladi odlaze u gradove i na studije, birajući profitabilnije profesije.
Isto tako, prema dostupnim podacima, najveće smanjenje broja zaposlenih zabeleženo je u preduzetničkom sektoru, dok je broj zaposlenih u javnom sektoru ostao relativno stabilan.
Na viši nivo zaposlenosti u prethodnim kvartalima uticao je rast privrede, koju su mahom pokretale velike javne i strane investicije. Ocena stručnjaka je da je Srbija trenutno na srednjem nivou ekonomske razvijenosti, te da dominiraju tradicionalni sektori – građevina, prehrambena industrija, proizvodnja guma, metali, poljoprivreda i rudarstvo, od kojih se očekuje da guraju BDP.
Drugim rečima, više od 50 odsto zaposlenih je u angažovano u tim granama. Paradoks je da, dok pada broj zaposlenih u poljoprivredi, ona Srbiji i dalje donosi najveću zaradu od izvoza.
Inače, ukupna stopa neformalne zaposlenosti iznosila je 11,9 odsto u poslednjem kvartalu lane, pri čemu je stopa neformalne zaposlenosti u sektoru poljoprivrede iznosila 48,5 odsto, a u sektorima van poljoprivrede 6,8 odsto. Neformalna zaposlenost se definiše na razne načine, ali se pre svega odnosi na rad bez formalnog ugovora.
Srbija vs. EU
U četvrtom kvartalu 2024. godine, stopa zaposlenosti u Evropskoj uniji iznosila je 75,7 odsto. U istom periodu, stopa nezaposlenosti u bloku bila je 6,3 odsto, što predstavlja istorijski minimum. Ako ove podatke uporedimo sa Srbijom, uprkos trendu zapošljavanja u našoj zemlji, očigledno je kaskanje za evropskim zemljama. Istovremeno, Rojters izveštava da demografski trendovi u EU, istovremeno, ukazuju na smanjenje broja stanovnika u radnoj snazi, što može imati dugoročne posledice po tržište rada i ekonomski rast. Sektori koji su Ahilova peta za Uniju su zdravstvo, građevina, programiranje i razni zanati.